RAZGOVOR
Neville Hodgkinskon,
ugledni britanski znanstveni novinar
KORIJEN SVIH NAŠIH
BOLESTI JE U NAŠEM UMU
Najbolji je znanstveni rad onaj koji se radi za društveno dobro, prije nego
onaj koji je motiviran isključivo sebičnim potrebama poput čiste zarade ili
zbog podizanja svog ega
Medicina koja povezuje um i tijelo prepoznaje prastaru istinu odnedavno
prihvaćenu i na Zapadu, poglavito na području pozitivne psihologije da je
temelj ljudskog zdravlja prostor u kojem dajemo i dobivamo toplinu i pošto-
vanje jedan prema drugom
Lidia ČERNI
Neville Hodgkinson jedan je od najprominentnijih britanskih znanstvenih
novinara s tridesetogodišnjim iskustvom rada u mnogim časopisima - The
Sunday Timesu, Sunday Expressu, Daily Mailu i The Businessu. U Sunday Ti-
mesu dugo je godina pratio problematiku AIDS-a i zbog toga često boravio u
mnogim afričkim zemljama. Tako je nastala i njegova knjiga 1996. godine
»AIDS: Nesposobnost moderne znanosti« (AIDS The Failure of Contempora-
ry Science). Njegov je poseban interes gradnja mostova između znanosti i
duhovnosti. U svojoj knjizi iz 1984. »Želja za dobrim - stvarna alternativna
medicina« (Will To Be Well – the Real Alternative Medicine), koja je doživjela
nekoliko reizdanja, među prvima je opisao povezanost između zdravlja i
sreće u smislu modernih znanstvenih pokazatelja.
Zahvaljujući želji da spozna povezanost uma i tijela, prakticira i meditativne
tehnike koje su mu, kako kaže, pojasnile mnoga područja svjesnosti. Pred-
sjednik je i međunarodne zaklade Janki za globalnu zdravstvenu skrb.
Nedavni Hodgkinsonov posjet Hrvatskoj bio je prilika da posebno za Vjesnik
razjasni svoje stavove, iskustva znanstvenog novinarstva, domete znanosti
i njezine manjkavosti te da podijeli s nama svoje viđenje budućnosti znanos-
ti.
- U fokusu Vaših interesa posljednjih 20 godina je izgradnja mostova
između znanosti i duhovnosti. Možete li objasniti što to zapravo
znači?
- Moje iskustvo kao znanstvenog novinara govori da pisati o vezi znanosti i
duhovnosti, odnosno ohrabrivati pozitivan razvoj u znanosti, najbolji je način
da se ti mostovi i sagrade. I kako znanost odlazi u dubinu istraživanja fizič-
kog svijeta, dolazi se do točke kad svijest ili svjesnost - što je centar
duhovnosti - igra vitalnu ulogu u samom činu znanstvene kreacije.
Naše namjere, uvjerenja, stavovi i misli utječu na materijalni svijet oko nas
na svakom koraku. Kvantna mehanika pokazuje taj fenomen na subatom-
skoj razini, gdje se promatra i događa sam čin znanstvene kreacije. S druge
strane, tzv. nova biologija drugi je primjer kako se mijenja znanstvena svi-
jest. Ugledni britanski znanstvenik dr. Bruce Lipton, autor poznate knjige
»Biologija uvjerenja« (The Biology of Belief), drži da naše misli i osjećaji kon-
stantno modificiraju naše okruženje u kojem naše tjelesne stanice rade i ta-
ko pokazuju kako te stanice uopće funkcioniraju. Medicina je već došla do
zaključka da se čovjekove bolesti ne mogu izliječiti isključivo na fizičkoj ra-
zini, dakle lijekovima. Možemo imati najbolje dijagnostičke mehanizme i in-
strumentarij kao i sve operativne pogodnosti, sve lijekove na svijetu, ali bo-
lest će se pogoršati ako se korijen njezina uzroka, koji je najčešće u
čovjekovu umu - a to su naši strahovi i žalosti, ne definiraju i ne korigiraju.
Mnogi liječnici danas uviđaju taj aspekt bolesti i prihvaćaju holistički pris-
tup u liječenju kako bi pomogli pacijentu. Nastoje integrirati fizičku njegu s
njegovom emocionalnom i duhovnom razinom da se uvidi problem nastanka
bolesti.
- Mnoge bolnice u Velikoj Britaniji primjenjuju holistički, cjelovit
pristup liječenju. Posebice su zanimljivi takvi iskoraci u psihijatriji.
- U Velikoj Britaniji krovna psihijatrijska udruga The Royal College of
Psychiatrists uvela je posebni znanstveni projekt »Duhovnost i psihijatrija«
koji okuplja oko 2500 stručnjaka. To je dosad najbrže rastuća grupa struč-
njaka na britanskim sveučilištima. To samo pokazuje koliko su umne karak-
teristike čovjeka, tamo gdje se krije i njegova duhovnost, povezane s njego-
vom psihom i svim problemima na tjelesnoj razini koji iz toga izranjaju.
- Kako biste opisali blisku vezu između zdravlja i sreće? Kakva je
veza između tzv. medicine uma i tijela?
- Još sam 1984. napisao knjigu »Želja za dobrim - stvarna alternativna
medicina«, koja je imala zadaću rasvijetliti vezu kroničnog stresa i
nezadovoljstva s devet modernih bolesti i pokazati kako su tretmani kojima
se želi otkloniti simptome bolesti bili puno efikasniji kad bi se kombinirali s
trudom da pacijent sam bolje uvidi stanje bolesti i razumije uzroke. U
pozitivnom smislu, emocije poput ljubavi, radosti, nade, povjerenja,
opraštanja, zahvalnosti i suosjećanja pomažu ljudima da stvore bolje
međusobne odnose i da uče mnogo brže.
Istraživanje mozga je pokazalo da osjećaji radosti čine obrazac misli puno
fleksibilnijim, integrativnijim i uspješnijim. Niži krvni tlak, smireniji otkuca-
ji srca i disanja, opušteniji mišići i metabolizam te jačanje imunosustava bili
su rezultat utjecaja pozitivnih misli. Kompjutorizirani krvni testovi danas
mogu pokazati kemijske, hormonalne i imunološke abnormalnosti u paci-
jentovu tijelu, ali ako je jedina značajka tih mjerenja odlučiti treba li ili ne
treba intervenirati farmakološkim sredstvima, pacijent je osuđen na bolest.
Ako se umjesto toga te abnormalnosti uzmu kao indikator pacijentovih tego-
ba na psihičkoj razini, liječenje se može ubrzati i poboljšati. Nije nam samo
dovoljno znati da bismo trebali zdravo jesti, više vježbati, a manje piti i pu-
šiti. Najnovija iskustva američkih liječnika s pacijentima kojima je ugrađena
srčana prijemosnica, pokazuju da usprkos savjetima, većina njih nije promi-
jenila loše životne navike.
Medicina koja povezuje um i tijelo (mind-body medicine) prepoznaje tu
prastaru istinu koja je odnedavna prihvaćena i na Zapadu, poglavito na po-
dručju pozitivne psihologije, da je temelj ljudskog zdravlja prostor u kojem
dobivamo i dajemo toplinu i poštovanje jedan prema drugome. Te pozitivne
emocije potpuno mijenjaju naš pogled na život i utječu na način na koji na-
lazimo smisao života i želju da prepreke gledamo kao prigode da učimo i
rastemo, a ne kao nešto negativno i teško.
- Cilj je, očito, živjeti u skladu s višim vrijednostima. Kako to
postići?
- Mi smo osjećajna bića i kad naš život počne nalikovati na
vječnu i dugu borbu, gubimo gipkost, kreativnost i snagu
da živimo u skladu s višim vrijednostima, radosno i
zadovoljno. Tako se razvija taj poročni krug vrijednosti
u kojem se naš um okreće prema golom preživljavanju, sebičnosti, mržnji,
zavisti i svim negativnim osjećajima koji nas u konačnici ubijaju. Time pot-
pisujemo gubitak na svim razinama.
Pionirski rad koji je proveo američki znanstvenik dr. Dean Ornish, ukazao
je na to da je mjesec dana - posve dovoljno da se pacijent sam uvjeri kako
istog trena može biti oslobođen briga i anksioznosti koje su ga i dovele do
ruba infarkta. Psihološka, emocionalna i duhovna dimenzija tog liječenja tak-
đer su dale velike rezultate u grupi koja je poučena kako meditirati, relak-
sirati se i tjelesno vježbati. Na taj su način pacijenti osjetili svu dobrobit
takvog načina življenja, pronašli su novu radost i motiv da se prestanu
bojati smrti. Program koji je poduprlo jedno osiguravajuće društvo, trajao je
godinu dana. Među 333 pacijenta s teškim srčanim problemima, njih tri
četvrtine nastavilo je s novim načinom življenja. Kirurški zahvat im više nije
potreban, i tako je svaki uštedio svom osiguravatelju više od 30.000 dolara.
- Ornisheva tehnika ozdravljenja privukla je veliku pažnju u svijetu.
Kakva su iskustva?
- Ornish, profesor medicine na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu,
zaključio je da su ljudi usvojili te zdravstvene novine kao brzu strategiju u
nošenju s emocionalnim problemima koji su ih i doveli do ruba. Jer govoriti
usamljenima i depresivnima kako trebaju prestati pušiti i piti da bi produlj-
ili svoj život, slabo pomaže jer koga uopće zanima dug život kad je nesre-
tan... Rad dr. Ornisha priznat je i potvrđen kroz program prevencije angine
pectoris i srčanih napada, nazvan »Zdrav i sretan život« koji vodi indijski
kardiolog dr. Satish Gupta u Globalnoj bolnici i istraživačkom centru u
Mount Abuu, u Rajastanu. Više od 500 pacijenata educirano je u sklopu tog
programa koji promiče duhovno osnaženu praksu meditacije, prehranu s
manje masti i više vlaknastih namirnica, modelirane tjelesne vježbe i tehni-
ke ovladavanja spavanjem.
- Koji su, po Vama, najveći izazovi znanosti u budućnosti?
- Samim znanstvenicima najveći je izazov učiniti više da razjasne svoje mo-
tivacije i poglede na znanost. Najbolji je znanstveni rad onaj koji se radi za
društveno dobro, prije nego onaj koji je motiviran isključivo sebičnim, egois-
tičkim potrebama poput čiste zarade ili zbog podizanja vlastita ega. Duhov-
na praksa pak podržava dobru znanost, pružajući unutarnje ispunjenje koje
uvećava kapacitete za boljom suradnjom i istinitošću i time, posljedično, za
postizanjem najveće društvene dobrobiti.
OKVIR
TREBA NAM PROMJENA SVJESNOSTI
- Koje su, po Vašem mišljenju, teme ili područja na koja znanost
nikad neće moći odgovoriti?
- Moderna se znanost silno usmjerila na materijalističku stranu i previd-
jela ili zanemarila primarnu ulogu svijesti u određivanju evolucije fizičkog
svijeta i živih formi unutar njega. To se sada, srećom, mijenja u teoretskom
smislu, no da bi znanost uistinu bila od maksimalne dobrobiti za društvo, a to
znači i za pojedinca, svima nam treba promjena svjesnosti, dakle iskustvo
duhovne dimenzije - možemo to nazvati uzvišenosti. Kad je um miran, to je
kao da je naša čista, suštinska čovječnost, naša najdublja priroda
sposobna govoriti i voditi nas u životu. Za bolji svijet snaga znanosti treba
biti komplementarna s tom snagom tišine. Jedino tada možemo reći da je
znanost u funkciji čovječnosti, znači da je tu upravo zato da služi najvišim
ljudskim ciljevima, a to je snaga ljudske uzvišenosti, duhovne svjesnosti.
Snaga je tišine golemi postor djelovanja kojim su se koristili svi veliki
znanstvenici u povijesti.
Objavljeno u Vjesniku, 6.-7. lipnja 2009.